Volonterski centar Split

Zapisnik s manifestacije Dani volonterskog rada – 12. i 13. svibnja 2005.g.

12. i 13. svibnja održana su ukupno 3 okrugla stola, 2 foruma i 1 prezentacija/radionica

1.    Okrugli stol I -  «Društvena odgovornost poduzeća –primjeri dobre prakse»
2.    Okrugli stol II – «Razvoj udruga u regiji»
3.    Prezentacija/radionice – «Poduzetništvo i udruge – domaća i strana iskustva»
4.    Okrugli stol III – «Udruge i akademska zajednica»
5.    Forum – «Volontiranje i ustanove»
6.    Forum mladih volontera


1.    Okrugli stol  – «Društvena odgovornost poduzeća – primjeri dobre prakse» održan 12.05. s početkom u 11.00 sati
Facilitator: Morana Mratović – voditelj odnosa sa javnošću u firmi Dalmacijacement

Prezentanti:
Heidi Eterović - .....
Ibrahim .......-.............
Senka Mrduljaš Pezzi – ......................firma Brodomerkur

Broj sudionika: 50


Morana Mratović iz Dalmacijacementa pozdravila je sve prisutne i zaželjela im dobrodošlicu. Svi sudionici predstavili su se uz navođenje razloga zbog kojeg su se odazvali ovom skupu kao i očekivanja koja imaju od istoga.

Potom su prezentanti izložili svoje primjere dobre prakse vezano uz ovu tematiku , te dali viđenje društvene odgovornosti poduzeća u globalu.

Senka Mrduljaš Pezzi iz Brodomerkura od srca je pozdravila skup. Izrazila je svoju radost zbog mogućnosti da iznese primjer koji govori o društvenoj odgovornosti poduzeća. Projekt koji je pokrenut od strane firme Brodomerkur u suradnji sa udrugom Lastavica senzibilizirao ju je za probleme o kojima ranije nije razmišljala na isti način.
Brodomerkur je uspješna trgovinska tvrtka sa 840 zaposlenika. Po ukupnom prihodu dobiti u samom su vrhu firmi u Hrvatskoj. Želja im je da i dalje idu prepoznatljivim putem koji razvija odgovoran odnos prema zaposlenicima, kupcima i njihovim partnerima.

Gđa Pezzi koristi ovu priliku da se najiskrenije zahvali gđi Jelić iz udruge Lastavica, čija je ideja o kupnji stana za štićenice doma ..... pronašla pravi put i urodila realizacijom. U suradnji sa udrugom Lastavica, akciju su pokrenuli tvrtka Brodomerkur zajedno sa Slobodnom Dalmacijom (naziv akcije jest: Svaka akcija čini proljeće).Angažiran je gdin Verzotti koji je napravio kalendar i monografiju grada Splita. Isto je tiskano u suradnji sa Slobodnom Dalmacijom. Prodano je 258 knjiga, akcija je još uvijek u tijeku (cijena knjige je 402,00 kune). Cijeli prihod od prodaje knjiga ide za kupnju stana za 5 štićenika udruge Lastavica. Osmišljena je marketinška kampanja, a mediji su uvelike zaslužni za veliki interes građana , tvrtki i ostalih institucija koje su dale veliki doprinos ovoj akciji (mnogo čimbenika je participiralo u ovoj akciji; od Grada Splita, Splitsko-dalmatinske županije, raznih ministarstava, turističkih zajednica, raznih institucija,...). 25 škola sa područja grada Splita odazvalo se ovoj akciji na način da je svaki učenik dao doprinos od 1 do 2 kune (naknadno je školama u izraz zahvalnosti od strane Brodomerkura poklonjen kompjuter). Kvalitetna medijska kampanja neophodna je za uspješnost ove i njoj sličnih akcija. Gđa Pezzi koristi ovu priliku da se zahvali svima onima koji su učestvovali u akciji. Naglašava da je ponosna na splićane koji su pokazali senzibilitet prema ovoj i njoj sličnim humanitarnim akcijama.U provođenje ove akcije uloženo je jako puno truda i entuzijazma, iskorištene su nove tehnologije, internet, Slobodna Dalmacija i napravljen je site vezano uz akciju.

Budući je ista prepoznata kao akcija lokalne zajednice, kao takva je od strane tvrtke Brodomerkur  predložena na svjetski natječaj u New Yorku za nagradu 'oscara poslovnosti'. Iz 21 zemlje diljem svijeta nominirano je 600 tvrtki. U velikoj konkurenciji tvrtki diljem svijeta, ovaj projekt prepoznat je i nagrađen trećim mjestom. Prvo mjesto osvojio je projekt osiguravajuće kuće TAI pod nazivom 'Dar jednog čovjeka za više ljudi (projekt socijalne brige za stanovništvo – donacija organa).  

Osvojeno treće mjesto dokaz je da možemo preći hrvatske granice i da u velikoj svjetskoj konkurenciji svi imamo iste šanse.

Željko Erceg. iz Artura smatra da je radi stvaranja pozitivnog ozračja u zajednici vezano za društvenu odgovornost i senzibilitet prema humanitarnim akcijama, jako bitno isticati pozitivne primjere. Mediji u tome mogu odigrati važnu ulogu. Isticanjem pozitivnih primjera može se utjecati na mijenjanje svijesti u ljudi i stvaranje pozitivne klime.

Većina sudionika mišljenja je da je između neprofitnog i profitnog sektora moguća uspostava partnerstva, te da su mediji jedan od kanala koji se trebaju iskoristiti u svrhu promoviranja njihovih zajedničkih projekata.

Heidi Eterović iz UNDP-a radi u programu za razvoj UN-a (mandat održivi razvoj). Pozdravlja akciju  Brodomerkura i njoj slične. Sigurna je da bi na takve akcije bili ponosni i puno veći gradovi od Splita. Aktivnosti UNDP-a su usmjerene na uključivanje poslovnog sektora u razvoj, global compact – svjetski sporazum, ugovor (obveza poštivanja 10 prava od strane poduzeća), posredovanje u stvaranju partnerstva, izrada priručnika za uvođenje prakse društvene odgovornosti, obrazovanje savjetnika u Hrvatskoj.

Želja im je surađivati sa svima i razviti model 'global compact' u Hrvatskoj, poticati volonterski rad, te u tom duhu poticati i poduzeća na razvijanje ideje volonterskog rada (volontiranje radnika- zauzvrat dobivanje slobodnih dana za volontiranje).

Ibrahim ............ iz SMS-a zaposlen je na radnom mjestu voditelja poslova društvene odgovornosti poduzeća. Tvrtka je sinonim za društveno ponašanje budući isti društvenu odgovornost percipiraju prvenstveno kroz odnos prema svojim zaposlenicima, a zatim i prema društvenoj zajednici u cjelini. Tvrtka SMS djeluje već 15 godina, a bavi se proizvodnjom zdrave hrane i ekologijom.

Prva tema izlaganja gdina Ibrahima vezana je za bijeg od temeljno društveno odgovornog poslovanja. Temeljna mini zajednica o kojoj moramo voditi računa jest sama tvrtka. Odgovoran odnos prema zaposlenicima temelj je i pretpostavka razvoja društvene odgovornosti. Potrebno je tvrtku doživljavati kao obitelj, zdrave osnove su temelj za neke druge više razine. Poslodavac treba poštivati prava radnika i njihovo pravo na organiziranje u sindikate. Temeljni interes tvrtke SMS jest briga za njene zaposlenike i njihove obitelji. Nekoliko primjera koji govore u prilog istome su: organiziranje kontrolnih ginekoloških pregleda za žene, , utemeljenje kluba dobrovoljnih davalaca krvi, ove godine poslati će djecu zaposlenika u kamp za učenje stranih jezika,....).

Druga tema izlaganja gdina Ibrahima jest društveno odgovorno poslovanje i baština. Kao primjer neodgovornosti prema baštini, konkretno hrvatskom jeziku, istaknuo je 'Radionicu o društvenoj odgovornosti' nedavno održanoj u Zagrebu. Prezentanti su bili  sa engleskog govornog područja, a ostali sudionici tvrtki diljem Hrvatske. Radionica je održana na engleskom jeziku, unatoč činjenici da je mjesto održavanja iste u Hrvatskoj i da je većini sudionika (njih 70) materinji hrvatski jezik. To je primjer očitog nepoštivanja naše baštine.

Činjenica je da naša baština polako 'pada u zaborav'. Interes ljudi iz SMS-a jest da se vrati vrijednost našim autentičnim proizvodima i da se baština njeguje i prenosi na generacije koje dolaze. Kao primjere autentičnih proizvoda, sinonima naše baštine koje SMS planira njegovati kroz suvenirski program, gdin ............ ističe sinjske opanke i dalmatinske košare (koristeći iste u svrhu ambalaže njihovih proizvoda nastoje njegovati baštinu koja se sve više marginalizira).    
Za tehnološki postupak nastanka opanka zainteresirala se HTV. Potrebno je probuditi interes za baštinu i naučiti druge ljude postupku izrade opanka i košari. Na našim otocima su se tradicionalno izrađivale košare, stoga im je cilj oživiti tu tradiciju (SMS godišnje troši 1000 košara kao ambalažu svojih proizvoda).

U promoviranju ove teme, jako je bitno raditi na informiranosti. Bez medija to je gotovo nemoguće. SMS je poslao dopis Slobodnoj Dalmaciji sa zamolbom da se ova tema uključi u tisak. Nažalost nisu naišli na podršku, budući mediji očito nisu dovoljno zainteresirani i motivirani za isto.

Sonja Vuković iz Slapa – Slap se već duže vrijeme bavi temom društvene odgovornosti poduzeća, kao i međusektorskom suradnjom i socijalnim poduzetništvom, a čiji je zajednički nazivnik jačanje društvenog kapitala.
Društveno odgovorno poslovanje, tj. potreba da firme postanu društveno odgovorne , model je koji je uveden sa Zapada.
Bitno je promovirati suradnju na sva tri sektora. Pobjeđuje samo onaj koji izabere najboljeg partnera. Društvena odgovornost očekuje se ne samo od udruga već i od ostalih čimbenika u društvu. One firme koje imaju dobro razvijeno povjerenje pokazuju dobar imidž i prema vanka.

U Slavoniji postoji regionalni forum udruga i sve više se radi na međusobnom povezivanju neprofitnog, javnog i profitnog sektora. Dvije i pol godine Regionalni forum djeluje kao neformalna asocijacija, no pripremaju se za registraciju. Ideja je razvijanje Slavonskog foruma za održivi razvoj. Povezuju se sa onim poduzećima koja su zainteresirana za ruralni razvoj, s ciljem da se klasičnog seljaka pretvori u poduzetnika. Interesantna je i ideja o poduzetništvu mladih i uključivanju poduzeća koja imaju kvalitetne stručnjake- mentore. Postoje gotovi programi – zapošljavanje mladih i svjetska iskustva o istome.
Jako je bitno prikupiti sve primjere dobre prakse i konkretizirati ih.
Kao izazove društveno odgovornog poslovanja gđa Vuković ističe: jačanje svijesti, edukacije, razvoj infrastrukture i podrške poduzećima, razvoj partnerstva i modela dobre prakse.

Postoji ideja o pokretanju web magazina na temu promoviranja društveno odgovornog poslovanja. ... stranica: www.pomak.online.com

Morana Mratović iz Dalmacijacementa - Novi vlasnik Dalmacijacement je firma CEMEX, čije je sjedište u Mexicu. CEMEX je najveći proizvođač cementa u SAD-u. U Dalmacijacementu se nadaju da će novi vlasnik nastaviti sa njihovom politikom koja njeguje vrijednost društvene odgovornosti poduzeća. Ne sumnjaju u njihovo razumijevanje za ovu tematiku, budući je firma CEMEX treća u svijetu po iznosu pomoći žrtvama tsunamija.
Dalmacijacement osim suradnje sa lokalnom zajednicom po pitanju društvene odgovornosti, istu njeguje i u samoj firmi. Kao primjer gđa Morana ističe postojanje i poštivanje kolektivnih ugovora, plaća, dodatnog zdravstvenog osiguranja, besplatnih cijepljenja protiv gripe, djelovanje dva jako aktivna kluba: dragovoljci domovinskog rata i dobrovoljni davaoci krvi. I na području zaštite okoliša, nastoje poslovati sukladno smjernicama održivog razvoja. Budući su predani zaštiti okoliša, nastoje ići i iznad onih odredbi na koje prisiljava zakon.

U svrhu promoviranja ideja  i ukazivanja na potrebu društveno odgovornog ponašanja jako je bitno uključivanje medija. Tijekom proteklih godina poduzeće Dalmacijacement bilo je uključeno u veći broj akcija humanitarnog karaktera (kupnja stana za štićenice udruge Lastavica), pomoć kazalištu lutaka Split kroz organiziranje  niza besplatnih predstava pod njihovim pokroviteljstvom, a u suradnji s udrugama koje rade s djecom,…)

Predsjednica udruge Lastavica Danijela Jelić  iskazala je  zahvalnost poduzeću Brodomerkur za akciju 'Jedna lasta ne čini proljeće' , Dalmacijacementu na kupnji stana za njihove štićenice i SMS-u  na stipendiranju jedne njihove korisnice.
Predsjednica udruge Sanus Božena Anić je također izrazila zahvalnost SMS-u za potporu jednoj njihovoj akciji i zaželila im uspješan nastavak poslovanja.

Većina pitanja prisutnih vezana je uz postojanje ideja koje postoje u udrugama i njihovu realizaciju, neprofitnost programa i priključivanje profitnom sektoru.

Predsjednica udruge MI Nives Ivelja je obavijestila  prisutne da je u pripremi organiziranje sličnog okruglog stola na temu odnosa neprofitnog sektora sa gospodarstvom.

Predstavnici profitnog sektora složili su se da partnerski odnos između neprofitnog i profitnog sektora ne bi trebao biti isključivo kroz potpore u novčanim donacijama. Bitno je da ta potpora nije samo materijalna , već da se zajednički radi na projektima.

USAID je proveo istraživanje na ovu temu. U Hrvatskoj ima puno dobrih firmi. Sve više je natječaja, no ipak postoji puno predrasuda. Radi se na organiziranju seminara sa miješanim grupama u kojima će biti  predstavnici sektora koji inače ne surađuju. U Hrvatskoj je prisutna stalna kritika na ovu temu, no potrebno je promovirati dobra iskustva, naglašavati kvalitetu i doprinos partnerstvu.

Predstavnica SIMBEX-a (trgovačko društvo) ……………iznijela je podatke vezano za zakladu koju su osnovali sa  ciljem pomoći starijim osobama i onima sa posebnim potrebama. Zaklada se financira iz SIMBEX-a, a njene osnovne aktivnosti su besplatne usluge savjetovanja i edukacija na širem društvenom nivou kao i onih koji rade u njezi, obitelji i samih korisnika. Do sada su bili uključeni i na nekoliko tribina organiziranih od strane udruge MI, financirali su izradu brošure udruge Anđeli i imali su nekoliko donacija prema Maestralu.

Duška Milinković iz Udruge MI ističe da je veliki doprinos promicanju društveno odgovornog poslovanja nastao kao posljedica osobnih kontakata neprofitnog i profitnog sektora iz studijskih  putovanja u London i Budimpeštu u organizaciji USAIDA.

Ranko Milić iz udruge Split zdravi grad istaknuo je problem društvene odgovornosti medija. Potrebno je inzistirati na otvaranju medijskog prostora na ovu temu, na kojem će se moći prezentirati sve hvale vrijedne akcije koje će na taj način biti podsticaj ostalim članovima naše zajednice. Smatra da je odnos udruga i profitnog sektora neotkriveno polje suradnje i vrsta sinergije koja  se nedovoljno koristi.

Iz zanimljive diskusije  svih sudionika proizašlo je mnogo novih ideja i nekoliko zaključaka:
-    promoviranje dobrih iskustava, naglašavanje kvalitete i doprinosa partnerstvu
-    razmjena ideja i stvaranje novih vrijednosti –potrebno je oformiti stalno mjesto, vrijeme ili forum gdje će se to dogoditi (udruživanje snaga za stvaranje projekata koji će donijeti profit)
-    umrežavanje
-    rad na dobrobiti svih
-    stvaranje kontakata
-    uključivanje medija

2.    Okrugli stol II – «Razvoj udruga u regiji» održan 12.05. u 16.00 sati
Facilitator: Nives Ivelja - predsjednica udruge MI
Broj sudionika: 40

Nives Ivelja iz udruge MI otvorila je diskusiju vezano za razvoj civilnog društva s pozicije regija te je pozvala kolege iz drugih područja da iznesu svoja dragocjena iskustva na ovu temu.

Renata Vukoja iz SMART-a Rijeka upoznala nas je sa radom udruge SMART koja je neprofitna, nevladina trenerska organizacija iz Rijeke. Primarni korisnici SMART-a su udruge, a sekundarni korisnik je lokalna samouprava. Kao odgovor na potrebe  regije za drugačjim pristupom vezano za promociju volonterskog rada,izvršene su preliminarne radnje. Osnovan je Savjet za razvoj volonterstva koji okuplja 18 članova predstavnika udruga, lokalne samouprave, akademskih udruga i sl. Radi se na izradi baze podataka koja obuhvaća bazu volontera i organizacija koje prihvaćaju volontere (unutar baze nalaze se podaci o slobodnom vremenu, interesima volontera i organizacija zainteresiranih za volontere, podaci o slobodnom vremenu volontera i njihovom obrazovanju i sl.). Želja im je razviti sustav najvolontera na lokalnoj razini. U Rijeci je 25.11.2004. godine usvojena Povelja Grada Rijeke i nevladinog, neprofitnog sektora. Temeljem odredbi ove Povelje, u fazi je izbor članova koordinacijskog tijela (udruge su izabrale svoje predstavnike za koordinacijsko tijelo), a očekuje se da će nakon lokalnih izbora svoje prijedloge dostaviti i Grad. Intencija je da se temeljem Povelje provodi suradnja ova dva sektora, te da se ustanove transparentni sustavi financiranja. Do današnjeg dana održano je pet plenuma udruga čiji je organizator grad Rijeka. 90 udruga pristupilo je Povelji, a pristupanje je još otvoreno. Primijećen je slab odaziv udruga kod izbora članova koordinacijskog tijela (sudjelovanje njih  34).

Vesna Zec obavijestila je prisutne da civilni sektor i Grad Split rade zajedno na izradi Sporazuma o suradnji Grada Splita i nevladinog, neprofitnog sektora. Koristi ovu priliku da se zahvali svima onima koji su sudjelovali na radionicama za izradu tog Sporazuma (Grad Split je zajedno s još 15 gradova u Hrvatskoj, u travnju 2004. godine dobio posebnu nagradu Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva za kvalitetna rješenja u razvijanju suradnje s udrugama. Nagrada za dobru praksu, koju je Grad dobio predstavljena je javnosti i u medijima, a pored toga dobivena je i donacija od 30.000,00 kuna namijenjena daljnjem unapređenju suradnje Grada i udruga).Pripremljen je konačni tekst Sporazuma, koji je proslijeđen gradskom vijeću na usvajanje. Sporazum bi trebao regulirati da ono što već radimo, radimo još bolje, kvalitetnije i transparentnije. U Poglavarstvu grada Splita zaposlena je osoba zadužena za suradnju s udrugama.

Ranko Milić iz udruge Split zdravi grad mišljenja je da se civilni sektor od samih početaka trebao suočiti sa predrasudama koje su postojale o istome. Prilično je optimističan o sadašnjoj poziciji civilnog sektora i smatra da je jako puno napravljeno u odnosu na njegove početke unazad nekoliko godina. Trebamo biti jako ponosni na ono što je postignuto i znati to čak i iskoristiti kao naš resurs. Primijećeno je da su ranije orgnizacije civilnog društva djelovale uglavnom na individualnoj osnovi, a da u zadnje vrijeme postoji želja za povezivanjem i gradnjom novih struktura. Smatra da je vrlo važno pronaći modele za održivost interesnih skupina (do sada je sudjelovao u tri interesne skupine i sve tri su zamrle).Tu vidi Nacionalnu zakladu za razvoj civilnog sektora kao važan faktor. Činjenica je da se od humanitarnog filantropskog rada sve više ide prema strateškom planiranju. Neprofitni sektor može biti važan generator razvoja (područje legislative,politike, pomoći lokalnoj upravi, informacija,...).Postoje dobri primjeri i nastojanje da se isto ostvari.

Izdvaja udrugu MI kao udrugu koja ulaže veliki trud u tom pravcu, zahvaljuje im se na organiziranju ove manifestacije i veoma je stretan što je i on dio te priče. Isto tako postoji jako puno udruga koje dobro rade, ali nemaju pristup gradskim odjelima. Shodno tome ističe kao dobar primjer i suradnju pročelnice odjela za socijalnu skrb grada Splita gđe Vesne Zec i udruga, te koristi priliku da joj se ovim putem zahvali.

Smatra da bi njen primjer trebali slijediti i ostali odjeli gradske uprave.U Gradu Splitu ima puno udruga koje jako dobro rade, ali upravo zbog slabe komunikacije nisu prepoznati od strane gradskih odjela. Primjećen je i razvoj kapaciteta udruga na polju managmenta i suradnje sa gospodarskim sektorom. Treba njegovati princip transparentnosti i učiniti dostupnim informacije značajne za razvoj managmenta civilnog društva.

Nives Ivelja iz udruge MI iznijela je svoje viđenje regionalnog razvoja udruga i ulogu udruge Mi u tom procesu. Jedna od aktivnosti udruge MI je servisna usluga drugim udrugama u smislu pružanja tehničke pomoći. Činjenica je da nije lako preživjeti s pozicije udruga i da postoji veliko zalaganje od strane udruga da se ovaj sektor prihvati. Ovu priliku koristi da se zahvali svima onima koji rade na općim stvarima vezano za afirmaciju neprofitnog sektora. Ono što je prepoznato kao potreba jest otvaranje i drugih gradskih odjela u smislu veće suradnje sa neprofitnim sektorom, veće poštivanje struktura na županijskom i nacionalnom nivou te zalaganje za razvoj sektora. Udruga Mi jako puno surađuje i sa udrugama iz manjih sredina. Iskustva su pokazala da kapaciteti postoje i u tim sredinama, gdje se događa da male snage 'okrenu zajednicu naopako'. Gđa Ivelja mišljenja je da treba ozbiljno istražiti pojam regije.

Slobodan Škopelja iz udruge MI smatra da naziv programa udruge MI: Regionalni centar za razvoj civilnog društva, ima zvučni naziv zbog kojeg ljudi krivo percipiraju njihovu ulogu. Po mišljenju gdina Škopelje, naziv je previše zvučan i nerealan. U ovom programu najviše je napravljeno na području grada Splita. Regiju od Zadra do Dubrovnika jako je teško pokrivati. Iako se udruga Mi jako puno zalaže i radi u ovom programu, očekivanja ljudi su sve veća. Realne mogućnosti i kapaciteti su jedno, a želje drugo. U programu CRO NGO, AED i CARE, sredstva i ljudstvo bili  su prisutni i u područjima van Splita.Postoji jako puno inicijativa u malim sredinama sa fantastičnim idejama.To je jako pozitivno, jer se radi o pravim organizacijama civilnog društva u nastajanju. Međutim, problem je u nemogućnosti odgovaranja na te zahtjeve. Gdin Škopelja smatra da je za daljnji razvoj regije, jako bitno oformiti više čvorišnih točaka za razvoj civilnog društva kao odgovor na te inicijative. Ono što je primjećeno i za svaku pohvalu jest da civilno društvo počinje ključati iz početka. Ranije se radilo o udrugama koje su nikle iz međunarodnih, a  sada  se  javljaju  sve  više  prave  inicijative (građani se  sami   organiziraju  radi  rješavanja  njihovih problema).Jako puno malih udruga javlja se po prvi put na natječaje. Još jednom naglašava da ono što radi udruga MI (tehnička pomoć udrugama, sudjelovanje u programu dodjele sredstava udrugama, promicanje i razvijanje međusektorske suradnje,održavanje interaktivne baze udruga na svojoj internet stranici) sa postojećim kapacitetima može pokriti područje grada Split, no šire područje teže.

Marija ...... iz nacionalne mreže udruge mladih prenijela je prisutnima svoja iskustva vezano uz ovu temu. Prije tri godine, uz potporu Zavoda za zaštitu materinstva, okupila se skupina ljudi koja je pokrenula projekt umrežavanja udruga mladih. Intenzivno rade na praćenju natječaja vezano za donacije, organiziranju seminara, prate rad udruga, rade na protoku informacija (HESS info), izradi adresara za mlade (tiskan je adresar sa 500 adresa),... Mreža mladih ima svoje uspone i padove. Postoji ideja o osnivanju ureda za mlade, no ista se još uvijek nije realizirala.Gđa Marija informirala je prisutne o postojećoj web bazi podataka o udrugama mladih – 1149 adresa. Činjenica je da u Hrvatskoj postoji veliki broj registriranih udruga (preko 30 000 udruga), no uistinu nije poznat broj aktivnih udruga. U procesu približavanja EU-i jako je bitno dati značaj radu sa mladima. Nacionalna krovna udruga u Hrvatskoj ne postoji, postoje samo inicijative. Uspostavljeni su dogovori sa Ministarstvom obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti o organiziranju nacionalne konferencije na temu mladih.Upravo zbog nepostojanja nacionalnog tijela za koordinaciju aktivnosti za mlade i zbog nepotpisivanja raznih konvencija na tu temu, skupovi za mlade koji se organiziraju diljem Europe, nisu dostupni našim mladima.

Sonja Vuković iz Slapa prenijela je svoja iskustva o regionalnom  povezivanju. Na koordinacijskom sastanku OSCE-a pojavila se ideja o osnivanju regionalnog foruma. Inicijativa je stigla i od strane grada Osijeka. Osnovana je radna grupa (predstavnici 6 udruga) koja je oformila regionalni forum koji predstavlja neformalnu mrežu. Održani su izbori i izabrano je upravno vijeće koje je donijelo pravilnik o radu i statut foruma. 53 udruge s tog područja pristupile su forumu; no svakodnevno se javljaju nove, zainteresirane za pristupanje.Donesena je Povelja o osnivanju foruma, čiji cilj je razvoj civilnog društva i rad za opće dobro. U organizaciji foruma održava se sajam udruga-manifestacija slična volonterskim danima, predstavljanje udruga, okrugli stolovi, razgovori s lokalnom upravom, kontakt s medijima i sl. Grad Osijek financirao je manifestaciju Dana volontera grada Osijeka kojom prilikom je izabran najvolonter. Kod izbora najvolontera, aktivno su se u rad komisije uključili i predstavnici medija koji prate rad udruga.U okviru foruma djeluju dvije radne grupe: osječka i baranjaska. Osječka grupa radila je na izradi dvaju dokumenata: Povelje o suradnji nevladinog sektora i grada Osijeka i Modela transparentnog financiranja (rađeno po europskom modelu). Povelja je potpisana sa predstavnicima Grada i Županije.

Neke stvari se događaju, te iako se radi o početnim koracima, zamijećen je pomak na bolje na relaciji udruge-grad-županija.Prioritet je svakako regionalni razvoj. No isto tako nema razvoja bez kapaciteta udruga, tj. ukoliko same udruge nemaju uvjete za razvoj. Postoji ideja o izradi modela po kojem bi svaki grad ili sredina koja okuplja udruge trebala imati jedan suportni centar. Isto tako postojao bi i centralni suportni centar. Model je zamišljen po principu paukove mreže. Financiranje je boljka ovog sektora. Postojeće ideje i prijedlozi o osnivanju Regionalne zaklade za razvoj civilnog društva (decentralizacija nekih sredstava iz Nacionalne zaklade) i rad na njenoj realizaciji dio su aktivnosti regionalnog foruma.Regionalna zaklada bi  imala funkciju  suporta za  udruge,  financirala bi početne aktivnosti malih udruga, radila na međusobnom povezivanju i sl.  

Trenutno je u Slavoniji pokrenut postupak registracije regionalnog foruma, kojom bi isti dobio status pravne osobe.
Vezano za temu ovog okruglog stola, gđa Vuković stavlja akcent na potrebu specijalizacije udruga za ona područja za koja imaju kapacitete.Na taj način bi regionalni forum imao više tematskih foruma.

Kristina Buličić iz udruge za poticanje........ - Pristutnima je dala pregled triju osnovnih smjernica njihova djelovanja:povezivanje mladih ljudi sa poslodavcima; edukativne radionice (poticanje neformalnog obrazovanja) i suradnja mladih sa predstavnicima vlasti.

Jedan od njihovih principa rada jest traženje povratnih informacija od mladih. Začeli su ideju o osnivanju županijske skupštine mladih, po principu da svaki grad ima svoje vijeće. Za provođenje te ideje, kao i inače u svom radu imaju podršku Grada i Županije.Iako Istra ima 1200 registriranih udruga, nisu sve aktivne (velik je broj profesionalnih udruga).Unatoč podršci gradskih i županijskih struktura, ipak zamjećuju još uvijek nedovoljnu osvještenost društva o samom civilnom društvu. Kad se gleda period unazad četiri godine, primjećeni su veliki pomaci na bolje (postoji sluh pojedinih ministarstva, Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, lokalne uprave isl.).U Istri je osnovan Savjet za razvoj civilnog društva. Na okruglom stolu održanom u organizaciji nevladinih organizacija s toga područja, rodila se ideja o osnivanju odjela unutar županije koji će biti zadužen za razvoj civilnog društva i komunikaciju s udrugama.

Gđa Cvjetana Matić-Plavša upraviteljica Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva obavijestila je prisutne o postignutim rezultatima vezano za ideju o regionalizaciji. «Razvojno sjeme posijano 2000. godine urodilo je plodom». Stvari se događaju strateški i činjenica je da je trenutak za promjenu stigao, te da više nema vremena ni prostora za čekanje da se stvari dogode same po sebi.Sve manje je donatora na ovim područjima, stoga treba pronaći pravi put  za kanaliziranje entuzijazma i želje za sudjelovanjem u zajednici.

CARDS program vezan je uz nacionalni program regionalnog razvoja. Očekuje se donošenje nacionalnog programa regionalnog razvoja, no raspolažu informacijom da se u tom dokumetu  neće dovoljno govoriti o razvoju civilnog društva. Gđa Plavša informirala je prisutne da je 7-8 županija u Hrvatskoj usvojilo regionalne operativne planove. Ideja Zaklade je poticanje razvoja civilnog društva. Prva godina rada Nacionalne zaklade podijeljena je u dvije vrste programa: financijske potpore i operativni dio rada. Operativni dio rada osmišljen je kroz rad na decentralizaciji i regionalnom razvoju. Postoji potreba za stvaranjem infrastrukture za poticanje civilnog društva u regiji. Započete su inicijative na regionalnim razinama. Shodno tome, krajem mjeseca planira se provesti razgovor s ljudima u regiji kako bi se stvorila slika o razini do koje su pojedine regije došle u svom razvoju (saslušati ljude, napraviti analizu stanja u svakoj regiji: koji su postojeći kapaciteti i koje su potrebe).Nacionalna zaklada planira dolazak u sve regije na području RH i u razgovoru s manjim fokus grupama promišljati stretegiju specifičnu za svaku regiju.Zasigurno će se morati uložiti dodatne snage kako bi se za svaku regiju ponaosob stvorila strategija razvoja, tj. održivog razvoja.U tom projektu izrade regionalnih strategija, očekuju spremnost lokalne samouprave na način da ista prepozna ovu potrebu i aktivno participira. Potrebno je stvoriti regionalne kapacitete koji će biti u stanju privući sve fondove EU-a. PHARE je prvi decentralizirani projekt, a da bi se moglo aplicirati za isti potrebno je imati 25%vlastitih sredstava. Riječ se o velikim sredstvima, a apliciranje na natječaje zahtijeva posebnu pripremu. Europsko građanstvo –novi je fond kojim se otvaraju velike mogućnosti za našu zemlju po dobivanju statusa zemlje kandidata za EU.

Gđa Plavša obavijestila je prisutne da je 09.05. u prostorijama Europskog pokreta u Splitu održana prezentacija publikacije «50 pitanja i odgovora o europskom ustavu» (rade na prijevodu publikacije : '50 pitanja i odgovora o pravima europskih građana', čije izdavanje se očekuje uskoro). Na tu temu izlaganje je imao gdin Raymond Georis, izvršni direktor Madariaga European Foundation iz Bruxellesa.Vezano za razvoj civilnog društva u Hrvatskoj, gdin Georis je kao važan čimbenik istaknuo potrebu povezivanja, umrežavanja, stvaranja sektorskih povezivanja te kontakata sa međunarodnom zajednicom.

Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva poziva sve udruge na regionalno povezivanje. U svrhu realizacije te ideje i dogovora oko provođenja daljnjih aktivnosti, isti se pozivaju da se u što većem broju odazovu sastanku koji Nacionalna zaklada planira organizirati. Gđa Plavša informirala je prisutne da će uskoro izdati hrvatsko izdanje vodiča kroz europske fondove (riječ je o novom izdanju , nastalom nakon zadnjeg proširenja EU-a u kojem će biti dat pregled putokaza fondova, kao i adrese općih uprava Europske komisije i ostalih relevantnih institucija, organizacija i mreža NGO-a).

Po ovom pitanju razvila se diskusija zaključak koje je da je u ovom procesu 'konsolidacija' ključna riječ. Udruge se moraju povezivati kako bi postale važniji akteri društva. Za većinu sudionika otvorilo se pitanje postojanja regionalnih i nacionalnih struktura vezano za apliciranje fondovima EU-a. Gđa Plavša  informirala je prisutne da  institucije EU sve više komunikaciju usmjeravaju sa centralnih na regionalne strukture država.

Predstavnici udruga iznijeli su svoja iskustva u odnosu na ovu temu, a na kraju diskusije zaključeno je da je ovim okruglim stolom otvoreno puno novih tema i da se saznalo puno novih informacija. Zaključak svih prisutnih jest da nas očekuje intenzivnije bavljenje ovom tematikom.

3. Prezentacija/radionice – «Poduzetništvo i udruge – domaća i strana iskustva» održana 12.05. u 18.00 sati
Facilitator ovog okruglog stola je Sonja Vuković iz udruge SLAP
Broj sudionika: 20

Cilj ovog okruglog stola jest dobiti informacije kako postići održivost udruga te kako neprofitno poslovati tj. poduzetno poslovati u neprofitne svrhe.
Stoga je tema ovog okruglog stola: Neprofitnim poduzetništvom do održivosti.

Gđa Vuković informirala je prisutne o aktivnostima udruge SLAP koje se sastoje u konzaltingu, međusektorskom povezivanju , razvoju neprofitnog poduzetništva, razvoju udruga građana kroz različite treninge te bavljenje temom održivog razvoja.
Slap je udruga građana osnovana sa ciljem jačanja ljudskih resursa civilnog društva na slijedećim područjima djelovanja: organizacijski razvoj udruga građana, modeli održivog razvoja, međusektorska suradnja, socijalno poduzetništvo i poslovno povezivanje.

Postoje dva programa udruge SLAP:
- SLAP training centar- održano je više od 200 radionica na temu organizacijskog razvoja, strateškog planiranja, izrade prijedloga projekta i sl.. Istima je prisustvovalo više od 120 organizacija iz sva tri sektora.
- Cross team- stvoreni međusektorski timovi, osnovan  PCB ( Poduzetnički centar Belišće) kao model suradnje, istraživanje o modelima međusektorske suradnje i vodič kroz međusektorsku suradnju.

Program POMAK je interesantan iz razloga što jača održivost udruga kroz neprofitno poduzetništvo i međusektorsku suradnju i stvaranje Centra za neprofitno poduzetništvo kao institucionalne podrške udrugama i ostalim su-dionicima u lokalnom razvoju (modeli za provođenje istoga su: edukacija, informiranje, marketing usluge, razvojno povezivanje, poslovno savjetovanje, Slavonski forum održivog razvoja).

Činjenica je da veliki međunarodni projekti traže partnerstva, stoga je potrebno stvoriti Suportni centar, tj. Centar za neprofitno poduzetništvo. Naglasak je na stvaranju vlastite održivosti.

Oni su u Slavoniji okupili 20-ak udruga koje imaju vlastite modele i koje su naučili osnovama poduzetničkog poslovanja.Stvorili su međusektorske timove. Razvili su svijest istih o potrebi rada na jačanju i povezivanju. Održivost udruge je definirana kao kapacitet udruge da ispuni svoju misiju i ostvari viziju.Sredstva nisu dostatna za realizaciju same misije.Jako je bitno imati dobru organizaciju i djelotvorno rukovodstvo koje će se dobrim dijelom temeljiti i na radu profesionalaca. Također je bitno imati pristup informacijama, dobru opremu i kvalitetne ljude koji 'mogu, znaju i hoće', potrebno je biti utemljen u svojoj zajednici i razviti dobre odnose.

Poduzetništvo bez profita može se podijeliti na dvije razine
-prva razina je razina neprofitnog poduzetništva. Isto se odnosi na dohodovnu djelatnost udruge, što znači da ono što i inače radimo sada naplaćujemo. Cilj je dobivanje prihoda koji će se usmjeriti dalje u razvijanje programa
-druga razina je socijalno zapošljavanje: udruga samostalno ili u partnerstvu pokreće program socijalnog zapošljavanja članova lokalne zajednice.

Isto je moguće ostvariti  kroz:
-osiguravanje tehničke i/ili financijske pomoći korisnicima za pokretanje vlastite djelatnosti (obrt, zadruga ili poduzeće)
-osnivanje poduzeća ili zadruge čiji je osnovni cilj zapošljavanje što većeg broja socijalno ugroženog stanovništva. Dobar primjer socijalnog zapošljavanja jest Udruga nezaposlenih iz Osijeka. U početku su djelovali dosta zbunjeno, lobirali su kod lokalnih vlasti, prisustvovali okruglim stolovima  i sl. No isto je bilo nedostatno za poduzimanje konkretnih poteza. Danas nakon nekoliko godina imaju u svom vlasništvu nekoliko poduzeća, a tijekom prošle godine imali su 79 stalno zaposlenih. Udruga je riješila svoju održivost, a višak novca daju u edukaciju.

Preduvjeti za poduzetništvo (privatno i društveno) su: velika spremnost na rizik, puno volonterskog rada i potreba za dodatnim znanjima. To su ključni elementi na kojima treba raditi. Poslovanje vođeno misijom princip je dvostrukog dobitka.
Razlika između profitnog i neprofitnog poduzetništva jest u raspodjeli dobiti. Kod neprofitnog poduzetništva i socijalnog zapošljavanja, cijeli novac nakon podmire troškova, usmjerava se u novo zapošljavanje  i u nove programe.

Većina sudionika interesirala se o mogućnostima udruga u domeni neprofitnog poduzetništva. Postoji puno mogućnosti kao što su: članarine (tzv. kolektivne članarine npr. za poduzeća , a da zauzvrat udruge istima pruže neku od usluga iz svog djelokruga: edukacije, predavanja i sl.), prodaja proizvoda, pružanje usluga, vlasništvo (iznajmljivanje prostora, opreme isl.), intelektualno vlasništvo (patenti, licence, robna marka), investicije (kamate od štednje, ulaganje u fondove i dionice), pružanje usluga (konzalting, edukacija, pravne i socijalne usluge, marketing, prijevodi, putovanja).

Slap povezuje udruge koje se bave izrađivanjem suvenira koji imaju neku tradicijsku vrijednost – to rade sa nekoliko udruga i turističkih zajednica.

Jako je bitno shvatiti da neprofitno poduzetništvo ima za cilj održivost udruge.

Dileme se javljaju oko nepostojanja zakonskog okvira o neprofitnom poduzetništvu. No, udruga može raditi sve ono što zakonima nije zabranjeno, sukladno ciljevima i u skladu s misijom.

Nekoliko pitanja postavljeno je vezano za konkurentnost udruga. Kao kritična područja za udruge  pri izlasku na tržište izdvajaju se: nedovoljna stručna managerska struktura, nedovoljno stručni zaposlenici i likvidnost. Gđa Vuković informirala je prisutne da je u Mađarskoj udruga NESS dobro umrežila udruge iz istočne Europe na temu razvoja neprofitnog poduzetništva, te je kroz period od tri godine pratila njihov rad. Ubrzo sa svojim projektima dolaze i u našu zemlju gdje će pratiti pojedine udruge , istina za sada sa manjim sredstvima. Trenutno su zainteresirani za rad udruga koje se bave zaštitom okoliša.

Kod neprofitnog poduzetništava jako je bitno da kod izlaska na tržište udruge vode računa da udovolje svim zahtjevima tržišta. Potrebno je konkurentski imati istu razinu kvalitete kao i ostali na tržištu. Da bi se uspješno poslovalo  jako je bitno voditi računa o izradi poslovnog plana.

Pretpostavke za neprofitno poduzetništvo su: postojanje tržišta i isplaniranost planirane poslovne aktivnosti. Shodno tome javlja se više pitanja, između ostaloga da li udruga ima potreban know-how(zna li proizvoditi i ima li sposobnosti?), te da li provođenje projekta neprofitnog poduzetništva ometa redovne aktivnosti udruge.
Koraci prema neprofitnom sektoru sastoje se prije svega u dobroj analizi i izradi studije isplativosti (poslovni plan). Jako je bitno postojeću ideju testirati kroz pilot projekt. Udruga SLAP radi na stvaranju suportnog centra,čija svrha je pomoći udrugama u svladavanju svih koraka koji vode uspješnom neprofitnom poduzetništvu. Prednost udruge jest u tome što kroz projekte dobiva sredstva od donatora bespovratno. Preporuka je da se početna ideja vezana za neprofitno poduzetništvo razvija u udruzi kao djelatnost kroz neki od programa udruge. Kad se dovoljno razvije, udruga može osnovati vlastitu firmu koja će se baviti tom djelatnošću.

Tri elementa bitna za procjenu spremnosti za neprofitno poduzetništvo su svrha, uključenost (jako je bitno da cijela organizacija živi za to, te da se spremna žrtvovati) i rizik.

Gđa Vuković ističe da je kod angažiranja udruge u domeni neprofitnog poduzetništva, potrebno zaboraviti parolu 'bit će bolje', već ulaskom u sferu poslovanja treba ozbiljno promisliti odgovarajuću strategiju. Za ulazak u Europu od sva tri sektora društva (javni, profitni i neprofitni) traži se zajednički rad, ozbiljnost i poslovanje. Samo kroz partnerske odnose moguće je poticati socijalno poduzetništvo. U Europi udruge u suradnji sa lokalnom upravom i profitnim sektorom jako puno rade na više različitih područja; kao primjer ističe se briga o mladima, poticanje samozapošljavanja i sl.
Društveni kapital (socijalni kapital ili socijalna kohezija) označava ukupnost odnosa u društvu koji se temelje na:
-povjerenju koje vlada u društvu, normama koje su u društvu na djelu i u društvenom angažiranju građana
-povjerenje u društvu odnosi se na međusodbno povjerenje građana kao i njihovo povjerenje u institucije države.
Državni kapital jedan je od bitnih elemenata ekonomskog i društvenog razvoja svake zemlje.

Udruga može imati jako puno koristi od neprofitnog poduzetništva.Na taj način može stvarati vlastiti prihod koji joj osigurava više slobode, jačanje kredibiliteta, osnaživanje kapaciteta,mogućnosti da kvalitetnije planira te da ulaže u nove programe.
Od neprofitnog poduzetništva i sama zajednica/društvo ima jako puno koristi, kao što su: kvalitetnije i kontinuirano pružanje usluga korisnicima,veća zaposlenost, veća razina znanja, bolja infrastruktura, slobodna sredstva za zadovoljavanje drugih potreba, stvaranje modela i primjera dobre prakse te jačanje društvene odgovornosti.

Izlaganje gđe Vuković bilo je jako zanimljivo i otvorilo je cijeli niz pitanja od strane prisutnih.
Iz zanimljive diskusije proizašlo je nekoliko osnovnih zaklmučaka:
-ukoliko se udruga odluči za neprofitno poduzetništvo, preporuka je da kao u nekom inkubatoru unutar udruge razvija djelatnost za čije provođenje postoji određena ideja. Kada udruga ostvari 30-40% ukupnog prihoda (donacije i ostalo), tada je potrebno početi razmišjati o drugačijoj organizaciji tj. može se osnovati firma da se ne opterećuje udruga.
-Ne smije se zloupotrebiti neprofitno poduzetništvo budući to vodi lošem imidžu. Misija se nikada ne smije zaboraviti
-prijedlog je formiranje baze podataka vezano za informacije o burzi ponude i potražnje. Udruge bi plaćale članarinu osobi koja bi vodila tu bazu,  a zauzvrat bi imale pristup informacijama
( vrsta logistike za mladog poduzetnika)
-prijedlog od strane sudionika je otvaranje prostora u Gradu u kojem bi sve udruge mogle prodavati svoje proizvode. Inicijativa za isto već je pokrenuta od strane gđe Vesne Zec. Ideja je sjajna, no potrebno je napraviti poslovni plan za njenu realizaciju. Prostor bi bio namijenjen udrugama grada Splita.
- Dobre ideje vezane za neprofitno poduzetništvo ne smiju se u startu odbacivati. No i one da bi se realizirale moraju proći sve neophodne korake. Ukoliko udruge nemaju vlastitih sredstava, partnere mogu potražiti u lokalnoj zajednici.
- I ono što je jako bitno , a nikako se ne smije zaboraviti jest moralna komponenta svega toga.

4. Okrugli stol III – «Udruge i akademska zakjednica» održan 13.05. s početkom u 10.00 sati
Facilitator ovog okruglog stola je Nikša Alfirević profesor na Ekonomskog fakulteta  Split

Broj sudionika: 20

Nakon predstavljanja svih prisutnih, Nikša Alfirević je iznio svoje viđenje teme ovog okruglog stola.

Činjenica je da na području suradnje udruga i akademske zajednice, situacija nije zadovoljavajuća. No unatoč tome, u zadnje vrijeme se sve više ljudi iz akademskih zajednica uključuje u rad civilnog društva.

Gdin Alfirević dao je prijedlog za tri točke diskusije:

1. uloga akademske zajednice i to ne samo u razvijanju znanosti već i odgojna funkcija (ista polako pada u drugi plan budući se polazi od pretpostavke da su studenti već formirane ličnosti), rad na višoj razini i odgoj za demokraciju i sudjelovanje u zajednici.

Postoje pojedinačne inicijative za uključivanje članova akademske zajednice u aktivnosti rada udruge. Prisutna je i potreba iznošenja prijedloga od strane udruga za uključivanje sveučilišta u njihove aktivnosti (što udruge žele dobiti od sveučilišta i koju vrstu pomoći mogu od njih dobiti?).
Gdin Alfirević smatra da i udruge i akademska zajednica trebaju više događaja po uzoru na ovaj okrugli stol. U njihovim redovima nalaze se potencijalni volonteri, a neki od njih su i članovi i/ili osnivači udruga.
Važno je uspostaviti aspekt komunikacije između ova dva važna čimbenika društva, a u svrhu odgojnog djelovanja.

2.Proces provođenja Bolognske deklaracije – Sveučilišta se otvaraju suvremenim trendovima,  a ovom deklaracijom potaknuta je mobilnost studenata i nastavnika. Od 01.10.o.g. fakulteti započinju izvođenje novih programa po Bolognskoj deklaraciji. Pretpostavka je da će u prijelaznom razdoblju biti izvjesnih nesnalaženja. Gdin Alfirević u tome vidi ulogu civilnog društva. Na ekonomskom fakultetu u Splitu postoji predmet – marketing neprofitnih organizacija, a na fakultetima u Zagrebu i Osijeku predaje se pored toga i predmet – management neprofitnih organizacija. Prijedlog svih prisutnih je da se podrži inicijativa o uvođenju nekih od tih predmeta na fakultetima kao obveznih.  Široko područje cjeloživotnog i neformalnog obrazovanja otvara mogućnosti za suradnju akademske zajednice i udruga. Na Katoličko bogoslovnom fakultetu u Zagrebu otvoren je poslijediplomski studij managmenta nevladinih organizacija. Veliki broj ljudi iz nevladinog sektora upisan je na taj studij. Želja je da studij bude specijalistički i kao takav odgovor na konkretne potrebe civilnog društva.

3.Istraživanja i ekspertize - Gdin Alfirević ističe primjer prof. Bežovana sa studija za socijalni rad pri Pravnom fakultetu u Zagrebu koji je u suradnji s udrugama proveo istraživanje pod nazivom 'Indeks razvoja civilnog društva u cjelini'. Moguće područje suradnje su mikroistraživanja i ciljana istraživanja.

Još jedna tema koja se otvara vezano za suradnju udruga i akademske zajednice je institucionalno organiziranje cijele stvari.
Problemi u komunikaciji između ova dva različita subjekta postoje.Stoga je potrebno pronaći kanale komuniciranja.Po mišljenju gdina Alfirevića, udruga MI daje dobar primjer za to izradom web stranice na kojoj se nalazi mala baza udruga sa područja Dalmacije.Kod ljudi iz sveučilišnih institucija postoji volja za suradnjom , no oni ne poznaju dovoljno nevladinu scenu i ne znaju kome da se obrate i kako da stupe u kontakt s istima. Znači glavni problemi suradnje ova dva subjekta vezani su uz sadržaj i kontakte.

Jadranka Cigelj iz Vladinog ureda za udruge smatra da je njihov Ured , kao i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva prava kontakt veza za uspostavu komunikacije ova dva subjekta.Ujedno je pohvalila bazu podataka udruge MI i obavijestila prisutne da će Vladin ured za udruge pomoći proces umrežavanja udruga na regionalnoj osnovi. Vladin ured za udruge jest spona za komunikaciju. I Vladin ured za udruge kao prva razina komunikacije  i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva kao druga značajna razina, upravo su i osnovane i postoje u svrhu razvoja civilnog dsruštva.

Predsjednica udruge MIRTA  ......... iznijela je svoje viđenje ove tematike s posebnim osvrtom na njihovu suradnju sa medicinskim fakultetom iz Splita.Obostrane su koristi od zajedničke suradnje, kako za udruge, tako i za akademsku zajednicu. Projekti organizirani od strane profesora na fakultetima, sa podacima koji su znanstveno provjereni, mogu biti od velike koristi udrugama u provođenju nekih njihovih projekata.

Božena Anić iz SANUS-a (udruga koja se bavi problemima djece oboljele od malignih bolesti) obavijestila je prisutne da je na inicijativu udruge SANUS otvoren odjel hematologije u KBC-u Split.Već 14 godina podržavaju ih strani donatori, no država nema sluha za njihov rad. Stoga problemi ostaju na mrtvoj točki. Na području Hrvatske osnovali su 6 udruga koje se bave tom problematikom, a sve one su članice zajedničke mreže.Nedavno je održan zaključak na temu upisa djece oboljele od malignih bolesti u željene škole i na fakultete.Iako ta djeca imaju jako puno problema kod upisa, na nivou države ne postoji senzibilitet za tu vrstu problema, već je potrebno lobirati i osobnim kontaktima rješavati probleme na koje isti nailaze. Zaključci proizašli sa tog okruglog stola poslati su na adresu Vlade RH  i ministra Primorca. Odgovor još uvijek nisu zaprimili. Gđa Anić predlaže da se kao jedan od zaključaka ovog okruglog stola  uvrsti potpora ovoj akciji.

Ova diskusija otvara problem zagovaranja, koje u našoj zemlji nije dovoljno razvijeno. Ovaj termin potrebno je razlikovati od lobiranja. Lobiranje je proces utjecaja na javne politike od strane profesionalaca (npr. lobiranje za hrvatski interes u Bruxellesu).

Cijeli niz partikularnih interesa u društvu vezan je uz manje grupe u društvu. Ono što je prepoznato kao potreba jest osposobljavanje te manjine kako bi mogla iskazati svoje potrebe u društvu.Jako je bitno utjecati na javne politike. Demokratske države podržavaju civilno društvo u svim javnim procesima.Konkretan primjer zagovaranja jest kampanja Caritasa o zabrani rada nedjeljom.  
Akademska zajednica ima kapacitet da udruge osposobi za zagovaranje.

Neki od predstavnika okruglog stola iznijeli su svoja iskustva vezano za ovu temu. Zajednički zaključak je da udruge uče od ljudi iz akademskih zajednica s kojima surađuju i koje su uključili u svoje programe. Radi se o transferu stručnog znanja.
Mladi studenti dali su nekoliko sugestija na ovu temu.Većina njih voljna se volonterski uključiti u rad udruga, no najviše ih sprječava prezauzetost programima na fakultetima.Smatraju da je veliki pomak na ovu temu moguće ostvariti ukoliko bi se zainteresirane studente moglo rasteretiti nekih predavanja ili vježbi uz priznavanje i valoriziranje stručnog rada istih u nevladinim organizacijama.

Nikša Alfirević smatra da je najveći problem nepostojanje svijesti o civilnom društvu. Rješenje za isto treba tražiti u okviru postojećeg institucionalnog sustava. Ukoliko sustav ne odgovara na potrebe , treba krenuti u zagovaranje i mjenjanje situacije. Da bi se ostvario kontakt između akademske zajednice i udruga, one moraju pristupiti upravi pojedinih fakulteta sa konkretnim prijedlozima. Mišljenja je da se mikro problemi mogu dogovorom jednostavno rješiti, te da će se rijetko naći netko tko ne želi demokratičnost i tko će gušiti civilne inicijative.

Većina predstavnika udruga akademsku zajednicu dooživljava kao 'kulu od bjelokosti' i ne znaju kako pronaći konkretne modele za komunikaciju. Iz  zajedničke diskusije svih prisutnih proizašao je veliki broj novih ideja i konkretnih prijedloga.
Jedan od mogućih modela komunikacije oba subjekta jest sudjelovanje ljudi iz udruga u svojstvu gosta predavača na fakultetskim predavanjima. Studenti mogu vježbati marketing kroz rad udruge. Služenje ročnika (vojni rok) u udrugama već neko vrijeme je prisutno u našem društviu, no udruge ističu problem jednog od uvjeta koji se mora ispuniti da bi se isto i ostvarilo (udruge moraju imati najmanje 2 zaposlene osobe).

Jedan od prijedloga proizašlih s ovog skupa jest formiranje baze studenata volontera (želja studenata za uključivanje u rad udruga postoji, no nisu dovoljno informirani o mogućnostima koje su im otvorene). Smotra Sveučilišta je prilika da se studenti upoznaju sa radom udruga. Stoge se udruge ovim putem pozivaju da se uključe u tu manifestaciju.
Ono što je zajedničko i za jednu i drugu stranu jest postojanje predrasuda u smislu parole civilnog društava 'svi su protiv nas' i stava akademske zajednice: 'trudimo se i pokušavamo razviti znanost, no nitko nema razumijevanja za nas ; problem sredstava'. Kompatibilnost s obje strane trebalo bi iskoristiti jer je i Sveučilište neprofitna ustanova čija je misija znanost.
Svi prisutni složili su se da je potrebno ohrabriti ljude sa obje strane na zajednički kontakt , te da se konačno započne razgovor koji je prijeko potreban. Inicijativa i ideja ima, samo ih je potrebno iskazati. Ukoliko se nekome nešto želi predložiti, vrlo je korisno i reći mu što točno želimo.

Priče obično i kreću iz lokalne sredine, ne treba težiti velikoj grandioznoj civilnoj suradnji.
Otvoreni dani fakulteta, kao i volonterski dani jedan su od mogućih kanala za uspostavu kontakta (dobrodošle su sve manifestacije organizirane od strane obiju strana).Na višoj razini treba iskoristiti mogućnosti koje pružaju Vladin ured za udruge i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva).

Jedan od prijedloga proizašao sa ovog skupa vezan je za upućivanje dopisa Ministarstvu znanosti, da se maturantima koji su se tijekom svog školovanja angažirali u radu udruga, daju dodatni bodovi pri upisu na fakultete.

Osim baze volontera studenata, bilo bi poželjno napraviti i bazu fakulteta i profesora zainteresiranih za suradnju i volontiranje u udrugama ( primjer izrada diplomskih radova u udrugama).
Trebalo bi podržati i ideju održavanja stručne prakse u udrugama. Prema Bolognskoj deklaraciji, kolegij izrade diplomskog rada duže će trajati i uključivati će i praktičan rad,prilika za uključivanje udruga).
I kao što je već rečeno, a još jednom i naglašeno potrebno je potaknuti ljude iz organizacija civilnog društva da pokušaju što više aktivirati ljude sa sveučilišta i upoznati ih sa konkretnim problemima i specificiranim potrebama.Veliki je prostor za suradnju i ista ima budućnost. Obostrani interes i znanje također su prisutni. Vrlo dobra je perspektiva za razvoj hrvatskog društva i boljitak svih ljudi sa nekim specifičnim potrebama koje nisu ili su nedovoljno prepoznate od strane državnih institucija i privatnog sektora.

Sa porukom- ZAJEDNO SMO JAČI – završen je ovaj okrugli stol uz želju za što skorije novo druženje sa konkretnim programima i načinima suradnje.





5. Forum – «Volontiranje i ustanove» održan 13.05. u 16.00 sati


Facilitator: Sretna Vrdoljak Roguljić iz Savjetovališta Centra za socijalnu skrb iz Splita

Broj sudionika: 30


Gđa Vrdoljak Roguljić pozdravila je sve prisutne i ukazala na značaj uključivanja javnog sektora na temu volontiranja i gradnju partnerstva.
Korištenje volontera značajan je resurs zajednice.

Gđa Vrdoljak Roguljić izložila je skicu rada Savjetovališta i prisutne upoznala sa njihovim osnovnim aktivnostima. Kroz savjetovanje i partnerstvo zajednički prepoznaju potrebe u zajednici i sudjeluju u njihovim realizacijama. Trenutno rade na četiri preventivna programa. Suradnju šire i na nove institucije , kao što su udruge , vrtići , škole i sl.

Njihov program Prijatelj bazira se na sekundarnoj prevenciji. Cilj im je putem tog programa promicati volonterizam kroz sudjelovanje volontera srednjoškolaca i studenata.
Programa je finaciran od strane Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.

Prijatelji volonteri mogu biti mlade osobe, prvenstveno srednjoškolci i studenti, ali i ostali koji žele kroz druženje pomagati djeci i mladima.
Ono što je jako bitno , a što je prepoznato kao vrijedno, jest činjenica da se mladi ljudi kroz volontiranje osnažuju i postaju aktivni članovi društva.
Prijatelj volonter namijenjen je djeci osnovnoškolskog obrazovanja koja imaju problema u obitelji, učenju ili komunikaciji.
U programu Prijatelj, dijete –korisnik i volonter uspostavljaju kontakt, te sami grade odnos koji će se temeljiti na njima bliskim sadržajima. Cilj ovog programa su kvaliteta i stručnost.

Iskustvo koje su stekli kroz godinu dana trajanja ovog programa, govori o volontiranju kao kompleksnom procesu za čiju je kvalitetu potrebno proći sve faze rada sa volonterima. Jako je bitno održati i njegovati kontakt sa volonterima.
Mladi volonteri educirani su kroz ciklus radionica. Od ukupno 25 volontera koji su pohađali edukaciju, u programu ih je ostalo njih 17 (70 %).  Dva puta tjedno održavaju se grupni sastanci na kojima se razmjenjuju iskustva, nove ideje i prijedlozi.

Za provođenje aktivnosti koje uključuju druženje djece i volontera ne manjka mnoštvo zanimljivih i korisnih ideja, no problem za realizaciju istih su financije. Gđa Vrdoljak Roguljić posebno ističe kao vrijedno iskustvo i nezaboravnu uspomenu za većinu korisnika/volontera ovog programa, 'Školu u prirodi' organiziranu u ljeto 2004. godine na otoku Šolti. Ove godine nemaju dovoljno sredstava za organiziranje iste, no zato planiraju izlete na Mosor u suradnji sa splitskim izviđačima.

Iskustva ...... iz Centra Juraj Bonači na temu volonterstva su sporadična. Već duže vrijeme surađuju sa jednom ženskom osobom koja volontira u njihovom centru provodeći vikende sa djecom iz Centra.
Ovo je jedan izolirani primjer dobre prakse (djevojka dolazi subotom,a nedjeljom kad može). Situacija je bitno poboljšana dolaskom ročnika u njihov centar. U svakom slučaju kontinuirani rad volontera bio bi dobro prihvaćen. Želja im je njegovati volonterstvo kroz suradnju sa školama. Volontere ne doživljavaju kao dodatan napor , već prije svega kao pomoć. Spremni su na suradnju i mišljenja su da je jako bitno raditi na promociji volonterizma budući će se isticanjem vrijednosti ovog rada i pozitivnih primjera animirati i ostale na uključivanje. Pored volje za bilo koji oblik suradnje, jako su oprezni pri odabiru volontera upravo zbog specifičnih potreba njihovih korisnika.

Đordana Barbarić iz udruge MOST iznijela je njihova iskustva u radu sa volonterima. Isti rade sa mladima s poremećajima u ponašanju i sa beskućnicima. Imaju dogogodišnje iskustvo u radu sa volonterima i vrlo su senzibilizirani za razvoj volonterstva. Ono što je jako bitno jest njegovanje odnosa sa volonterima , osobito mladim ljudima i provođenje njihove permanentne edukacije. Bitno je imati program sa jasnim smjernicama, kako bi se volontere uputilo na pravi put.
U svrhu provođenja programa s mladima koji uključuju angažman volontera obratili su se srednjim školama sa promotivnim materijalom i ostvarili mnogobrojne osobne kontakte. Isto je urodilo plodom. Tijekom dugogodišnjeg rada kroz njihove programe prošlo je stotine volontera. Ponosni su na činjenicu da je preko 200 djece s poremećajima u ponašanju, koja su bila korisnici njihovog programa, ostalo u svojim obiteljima. To je za njih najveća nagrada  i potvrda njihovog rada.

Gđa Zec iz Ureda za rad, zdravstvo i socijalnu skrb Grada Splita iznijela je prisutnima svoja iskustva na temu volontiranja. Iako se volontiranje događa stihijski, činjenica je da se ipak događa i da isto treba njegovati. Postoji ideja od strane Grada, koja je inkorporirana u njihov Pravilnik, da svi korisnici nekog vida pomoći, kroz volonterski angažman na neki način vrate ono što su dobili od Grada (širenje ideje volonterizma i participacije u društvu). Program Grada Splita i splitske bolnice, koji uključuje rad volontera još uvijek nije započeo sa realizacijom. Postoje indicije koje ukazuju na problem pitanja odgovornosti u slučaju nastupa neke nezgode u radu volontera i korisnika (predviđen je angažman srednjoškolaca).

Danas je puno jasnije što znači biti volonter. Onaj tko angažira volontere mora im reći što od njih očekuje. Ono što je također prepoznato kao problem jest situacija koja nastaje po prestanku potrebe za volonterskim radom , a odnosi se na saopćavanje volonterima da nam više nisu potrebni.

Nives Ivelja iz udruge MI smatra da je ovu temu potrebno generalno razviti, podići taj standard i potaći ustanove da budu otvorene za prihvat volontera.

Svi prisutni složili su se da ova tema otvara niz pitanja, od Zakona o volonterstvu do pitanja odgovornosti i osiguranja volontera.

Gđa Stefanoski iz Srednje turističke škole Split iznijela je svoja uglavnom pozitivna iskustva u radu s volonterima. Za temu volontiranja animirali su učenike/ice srednje turističke škole. Svi oni koji su se zainteresirali za volontiranje prošli su edukaciju u udruzi MOST (većina njih je član/ica  društva Naša djeca). Kontinuirano surađuju sa dječjim odjelom splitske bolnice, gdje volonteri/ke vikendom otvaraju radionice i rade sa klincima. Ono što je prepoznato kao potreba jest angažman onih  koji angažiraju volontere da kod istih zadrže postojeći interes( mimo održavanja mjesečnih sastanaka). Većina njih je u startu jako zainteresirana  za volontiranje , no kasnije ih se mora dodatno animirati.

Interesantno pitanje proizašlo iz diskusije sudionika ovog foruma odnosi se na idealno vrijeme za uključivanje mladih u volontiranje. Mnogi su se složili da je treći razred srednje škole idealno vrijeme  za uključivanje učenika u programe vezane uz volontiranje.Savjetovalište centra za socijalnu skrb Split krenulo je s tom inicijativom i na fakultetima. Zamijećen je veliki interes na predavanjima, no kasnije vrlo slab odaziv. Pretpostavlja se da su razlozi za isto problem prezauzetosti mladih ljudi i zahtjevni programi na fakultetima. Začuđuje velika pasivnost mladih osoba za volonterski angažman , osobito na onim fakultetima koji svojim programima streme radu sa djecom.
Srednjoškolci su više zainteresirani, otvoreni i spremni na angažman i ujedno ih je lakše animirati. Statistički gledano mali je odaziv volontera muškaraca, što upućuje na veću senzibiliziranost žena za ovu temu. Unatoč tome potreba za muškim volonterima postoji , osobito u radu sa korisnicima koji su teže pokretni i gdje je potrebna veća fizička snaga za pomoć.

Dom za starije i nemoćne u Splitu ima slaba iskustva sa mladim volonterima. Nekoliko ženskih osoba srednje dobi volontira u njihovoj ustanovi. Potreba za volonterima ima jako puno, osobito među muškom populacijom. Brojni su primjeri u kojima je moguć volonterski angažman na dobrobit njihovih korisnika, kao npr. odlasci na izlete,u HNK( problem odlaska invalidnih osoba u HNK) i sl.

Nives Ivelja ističe i problem zloupotrebe volontiranja kao vrlo delikatnu temu. Uvedeno je mnogo administrativnih papira upravo u svrhu zaštite ??? (volonterski ugovori, knjižice,...?????).Svi prisutni složili su se da su provjere pri odabiru volontera neophodne, kao i samo potpisivanje ugovora sa budućim volonterima. To je korak ka profesionalizaciji udruga. Pitanje volonterizma je jako složeno i svaki korak u tom procesu mora biti dobro odrađen ( jako su bitne i evaluacije programa koji uključuju rad volontera).

Volonterstvo nije vezano isključivo uz radno vrijeme. Svatko od nas može dati svoj doprinos volonterstvu kroz neki od vidova angažmana kako u užoj tako i u široj zajednici.
Regrutiranje, selekcija, praćenje, motivacija i izrada godišnjeg plana samo su neki od nezaobilaznih koraka u radu s volonterima.

U cijeloj priči o volonterstvu, veliku ulogu mogu odigrati mediji s ciljem senzibiliziranja javnosti i podizanja svijesti o ovom fenomenu.

Sretna Vrdoljak Roguljić iz Savjetovališta centra za socijalnu skrb Split prenijela je prisutnima iskustva stečena iz posjete obiteljskim centrima u Irskoj. Isti pružaju stručnu pomoć stanovnicima pojedinih kvartova u većim gradovima Irske na način da razvijaju programe koji odgovaraju populaciji tih kvartova. Kasnije se iz tih programa regrutiraju novi volonteri, tj. bivši korisnici postaju volonteri i tako čine program održivim.

Trenutno je situcija u Hrvatskoj takva da nema većeg volonterskog angažiranja. 1998. godine ova ideja je bila toliko avangardna da nitko iz ustanova nije htio čuti ništa o angažiranju volontera. Danas je to prepoznato i zajednička je tema svih nas.

Iz prilično zanilmljive i dinamične diskusije proizašlo je nekoliko zaključaka:
- potreba za održavanjem okruglog stola sa predstavnicima osiguravajućih društava na temu osiguranja volontera
- postojanje dviju formi ugovora za volontere: jedna za adolescente i druga za osobe srednje/starije dobi
- budući su Vladin ured za udruge i Savjet za razvoj civilnog društva sudjelovali u izradi Zakona o volontiranju i nacrt istoga postoji, prijedlog prisutnih je da se kao zaključak  ovog skupa uputi Hrvatskom saboru potreba usvajanja Zakona o volontiranju.







































6.    Forum mladih volontera održan 13.05. u 16.00 sati


Facilitator: Predsjednica udruge MOST gđa Đordana Barbarić
Gosti : SAD: «Partnerstvo za zdravlje mladih», «Split Zdravi grad»: projekt «Petra», Srednje škole, Savjetovalište centra za socijalnu skrb Split

Broj sudionika: 80


Predsjednica udruge MOST gđa Đordana Barbarić izrazila je svoje zadovoljstvo zbog velikog odaziva mladih ljudi ovom forumu, uz želju da se kao i prethodnih godina lijepo druže i iznesu svoja iskustva vezana uz volontiranje.


Sretna Vrdoljak Roguljić iz Savjetovališta centra za socijalnu skrb Split prisutnima je prezentirala njihov program 'Prijatelj'.

Program Prijatelj bazira se na sekundarnoj prevenciji. Cilj im je putem tog programa promicati volonterizam kroz sudjelovanje volontera srednjoškolaca i studenata.
Program je financiralo Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.

Prijatelji volonteri mogu biti mlade osobe, prvenstveno srednjoškolci i studenti, ali i ostali koji žele kroz druženje pomagati djeci i mladima. Radi se o osobama koje vole izazov i koje imaju želju za upoznavanjem novih ljudi, te čiji su motivi orijentirani na osobni rast i razvoj. Osnovni motiv bi im trebao biti 'pomaganje drugima'.

Prijatelj volonter namijenjen je djeci osnovnoškolskog uzrasta koja imaju slabo razvijene socijalne vještine, premalo prijatelja svoje dobi, djeci koja su nesigurna i imaju lošu sliku o sebi, onima koji iskazuju blaže probleme učenja i ponašanja u školskoj sredini, žive s jednim roditeljem ili pak ne dobivaju dovoljno pažnje i podrške od odraslih osoba.

U programu Prijatelj, dijete –korisnik i volonter uspostavljaju kontakt, te sami grade odnos koji će se temeljiti na njima bliskim sadržajima ( igra, crtanje, čitanje, učenje,razgovori, povjeravanja, odlasci na izlete, u kino ,kazalište,...).

Ono što je jako bitno , a što je prepoznato kao vrijedno jest činjenica da se mladi ljudi kroz volontiranje osnažuju i postaju aktivni članovi društva.

Mladi volonteri educirani su kroz ciklus radionica. Od ukupno 25 volontera koji su pohađali edukaciju, u programu ih je ostalo ukupno 17 (70 %).  Dva puta tjedno održavaju grupne sastanke na kojima  razmjenjuju iskustava, nove ideje i prijedloge.U ovom programu rade 2 trenera zadužena za edukacije i individualni rad. 19-ero djece korisnici su ovog Programa.

Za provođenje aktivnosti koje uključuju druženje djece i volontera ne manjka mnoštvo zanimljivih i korisnih ideja, no problem za realizaciju istih su financije. Gđa Vrdoljak Roguljić posebno ističe 'Školu u prirodi' na otoku Šolti, organiziranu u ljeto 2004. godine, kao vrijedno iskustvo i nezaboravnu uspomenu za većinu korisnika i volontera Programa. Ove godine nemaju dovoljno sredstava za organiziranje iste, no zato planiraju  izlete na Mosor u suradnji sa splitskim izviđačima.

Po izlaganju gđe Vrdoljak Roguljić, svoja iskustva vezano za sudjelovanje u ovom programu iznijelo je nekoliko srednjoškolaca. Njihova iskustva su neprocjenjiva i preporučuju svim mladima da se uključe u volontiranje. Ističu značaj edukacija koje su im organizirali stručnjaci Savjetovališta centra za socijalnu skrb Split, koji su im i inače uvijek pri pomoći u ovom programu.
Neprocijenjiva su im iskustva iz 'Škole prirode' održane na otoku Šolti gdje su se zajedno sa 30-ak djece, korisnika sustava Centra za socijalnu skrb Split družili, zabavljali i educirali kroz razne radionice, predavanja i  kvizove.

Ovim programom pored korisne edukacije , jako puno je postignuto na uspostavi komunikacije između korisnika i volontera. Može se sa sigurnošću reći da su jedni u drugima pronašli nove prijatelje.

Gđa Vesna Zec iz Poglavarstva grada Splita pozdravila je skup i izjavila je da je jako uzbuđena i sretna što na jednom mjestu vidi toliko mladih volontera.

U našoj lokalnoj zajednici razvijaju Projekt prevencije konzumiranja alkohola kod mladih. Jako puno dobrih ideja postoji vezano za provođenje ovog projekta. Pozivaju sve zainteresirane škole da se uključe u ovaj projekt. Intencija je da se projekt podigne na razinu Ministarstva prosvjete (uvođenje sata prevencije zdravlja).

Projekt provode učenici 8-og razreda o.š. Bol. Provodi se po uzoru na projekt Nortland (projekt za prevenciju alkoholizma) u koji su uključeni djeca, roditelji i lokalna zajednica.

Učenici su  podijeljeni u dvije skupine:
1.Prva skupina bila je zadužena da prouči što više zakona vezanih za konzumiranje alkohola. U provedenom istraživanju pomogla im je sutkinja splitskog općinskog suda koja je odgovorila na sva njihova pitanja. Nakon što su proučili sve zakone koji reguliraju pitanje alkoholizma, ustanovili su da se zakoni ne provode. Dopis s upitom o svrsi zakona koji postoje, ali se ne provode,te o poruci koja se time šalje mladima, uputili su svim relevantnim institucijama u zajednici i šire na nacionalnoj razini.
2.Druga skupina bila je zadužena za snimanje antireklamnog spota za alkohol. Djeca su se jako potrudila i snimila izvrstan radio spot u kojem čitaju crnu kroniku i nabrajanju nesreće napravljene pod utjecajem alkohola. Dio učenika radio je na izradi plakata na temu štetnosti i prevencije alkohola, te su u tu svrhu kontaktirali novinarku Slobodne Dalmacije.

Nakon što su saslušali radio spot, svi prisutni složili su se da je isti jako dobro osmišljen i da su mladi ljudi pokazali svoju kreativnost.Rad na ovom projektu dobar je primjer djelovanja mladih koji ne sprezaju od uspostave direktnih kontakata sa Ministarstvom, Predsjednikom RH, Gradonačenikom grada Splita i ostalima.

Đordana Barbarić pohvalila je ekipu IV gimnazije na čelu sa profesoricom Tihanom ....... kao jednu od najstarijih volonterskih grupa. Njihovi stariji volonteri vode radionice i rade sa invalidnim osobama.
Na VI volonterskim danima, IV gimnazija je dobila  priznanje za volonterski rad, a 2004. godine njihove tri volonterke dobile su nagradu volontera godine. U budućnosti bi se voljeli uključiti u rad sa starijim osobama.Njihove tri volonterke koje su završile edukaciju u udruzi MI, trenutno rade u udruzi Split zdravi grad u projektu Petra.
U školama je primijećen veliki interes za uključivanje učenika u projekte volontiranja.

Turistička škola već dugo godina njeguje volonterski rad ( već pet godina okupljaju volontere koji su članovi udruge Naša djeca).Učenici turističke škole uključeni su kao volonteri u rad igraonica dječjeg odjela KBC-a Split. Ponekad volontiraju u domu Slava Raškaj i Maestral.

Profesorica I gimnazije preko satova psihologije nastoji zainteresirati učenike za volontiranje i poziva ih da se aktivno uključe. Neki od njih uključeni su u program udruge Most i u Program Prijatelj.Prihod ostvaren na humanitarnoj akciji ....... na ........... volonterskim danima, donirali su kao pomoć djeci oboljeloj od celijakije. Ove godine su maturanti I gimnazije na maturalnoj večeri prikupili oko 3.600,00 kuna koje su poklonili udruzi MOST koja ih cijelo vrijeme njihova angažmana prati i podupire ( od tih sredstava kupljeni su hladnjak, muzička linija  i hrana za beskućnike; isto su donirali udruzi MOST).

Prije svog izlaganja o programu Petra, gdin Milić iz udruge Zdravi grad izveo je ad hoc timsku glazbenu pustolovinu koju su svi prisutni pozdravili. Uz zvuk gitare i pjevački angažman svih prisutnih dvoranom je odjeknula pjesma, a osmjesi na licima mladih ljudi potvrda su njihovog entuzijazma i želje za druženjem.

Gdin Milić je prije svega impresioniran hrabrošću mladih ljudi koji su se uključili u program Petra i smatra da su oni naša snaga.
Projekt Petra je pilot program u Hrvatskoj čija je ideja uspostava edukacijskog i akcijskog plana u osnovnim školama. Projekt je pokrenula udruga Split zdravi grad uz potporu Europske unije, Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti te Grada Splita. Projekt je zamišljen kao kreativno odgojno-obrazovni, poslovni  i životni koncept čija je implementacija u završnoj fazi.   
Ovim projektom traže se odgovarajući modeli za aktivnije uključivanje učenika u školski program kako isti ne bi imali samo pasivnu ulogu u obrazovanju .Ideja je preko skupine stručnjaka napraviti edukaciju sa grupom mladih volontera. Po završetku edukacije, 24-ero mladih volontera (učenici, studenti i diplomanti splitskih srednjih škola i fakulteta) ostalo je kroz trenerski angažman aktivno uključeno u ovaj Program. Isti su uspostavili projektne centre i dječje projektne timove koji rade na pokretanju i implementaciji dječjih mikroprojekata. Temeljem natječaja provedenog od strane udruge Split zdravi grad, izabrane su dvije osnovne škole – Bol i Gripe za provođenje projekta. Volonteri treneri educirani kroz niz radionica ( na temu: timski rad, komunikacija, samovodstvo i vođenje projekata za rad s djecom) radili su s djecom od 2. do 7. razreda. Osnovnoškolci su podijeljeni u manje timove koji imaju svoje vlastite mini projekte, a mladi educirani volonteri, srednjoškolci i studenti im pomažu u njihovom uspješnom ostvarenju. Ovi mini projekti obuhvaćaju različita područja od uređenja školskog prostora do pomoći drugim osobama kojima je pomoć potrebna.
Ono što je primjećeno kao izvjesna zapreka u provođenju projekta jest činjenica da do uspostave osobnih kontakata, unatoč obavijestima i poslatim propagandnim materijalima, niti jedna škola na području Grada Splita nije iskazala zainteresiranost za sudjelovanje u projektu. Primjećeno je i veliko nepovjerenje nastavnika i roditelja na temu volontiranja mladih.
Feed back mladih trenera u radu sa djecom upućuje na zaključak da su i jedni i drugi preopterećeni školskim programima .Zamijećeno je jako puno nasilja i negativne energije, agresivnosti među djecom, njihove neodgovornosti i navike da sve dobiju 'na gotovo'.

Nekoliko škola iz inozemstva čulo je za provođenje ovog projekta i želja im je isti provoditi i u svojim sredinama. Shodno tome razmišlja se i o međunarodnoj suradnji, što bi zasigurno bio veliki poticaj daljnjem provođenju  projekta.

Po okončanju projekta, osnovne škole Gripe i Bol dobiti će odgovarajuću tehniku (kompjutere, skenere, printere i sl.) za unapređenje rada sa djecom.

Jako je bitno razviti svijest o dobrobitima projektnog rada budući je on vrlo zanimljiv i omogućava ljudima da lakše ostvaruju svoje ciljeve. Također je potrebno iskoristiti sredstva EU-a za razvoj daljnjih projekata.

Po izlaganju gdina Milića, volonteri treneri iz Projekta Petra iznijeli su svoja iskustva u radu sa djecom. Većina njih je u početku imala problema u uspostavi prijateljskog odnosa sa djecom, no samo za kratko početno vrijeme. Smatraju da su imali privilegij biti u kontaktu s djecom koja su ih obasula mnoštvom zanimljivih i originalnih ideja.

Zaključak svih prisutnih je da se upravo iz straha za nepoznato (volonterizam je još uvijek nedovoljno promoviran u našem društvu) većina ljudi skeptično odnosi prema volonterizmu.

Kolege iz udruge MOST koje imaju dugogodišnje iskustvo na temu volontiranja, istakle su nedostatak vremena kao najveći problem kod volontiranja mladih. Isto tako je i problem što većina ljudi volonterstvo ne shvaća ozbiljno.
Ovom prilikom uručili su priznanja za volonterski angažman u njihovim programima ............ mladih ljudi.


Forum mladih  završen je uz gromoglasan pljesak na pozdravnu riječ gđe Nives Ivelja:
«Postoji istraživanje o volonterskom radu i volonterskom radu mladih, koje kaže da su mladi nedovoljno zaintersirani za volontiranje. Ovaj primjer zasigurno ruši statistiku.»

Oznaka kvalitete za volonterske centre

Volonterski centar Split ispunio je Standarde kvalitete za regionalne volonterske centre te time dobio Certifikat i Oznaku kvalitete za volonterske centre. Proces procjene volonterskih centara u Hrvatskoj kao i certifikat kvalitete za volontrske centre utemeljio je Hrvatski centar za razvoj volonterstva u želji da organizacijama koje djeluju kao volonterski centri pomogne da lakše i kvalitetnije obavljaju svoju ulogu u zajednici. Oznaku kvalitete za volonterske centre dodjeljuje Vijeće za dodjelu oznake kvalitete za volonterske centre (VDOKVC) nakon provedene evaluacije samoprocjene i drugih propisanih izvora informacija, nakon što se utvrdi da procjenjivani volonterski centar zadovoljava Standarde za volonterske centre. Oznaka kvalitete dodjeljuje se volonterskom centru na 3 godine.