Volonterski centar Split

O volonterstvu

Volonterstvo-dio života i važan čimbenik eko-društvenog razvoja

Volontiranje postoji u svakom društvu u svijetu. Pojmovi koji ga definiraju i oblici njegova izražavanja mogu biti drugačiji u različitim jezicima i kulturama, ali vrijednosti koje ga pokreću su zajedničke i univerzalne: želja da se pridonese općem dobru iz slobodne volje i u duhu solidarnosti, bez očekivanja materijalne nagrade.

Volonteri su motivirani različitim vrijednostima poput pravednosti, jednakosti i slobode, kao što je izraženo u Povelji Ujedinjenih naroda. Društvo koje podržava i potiče različite oblike volontiranja će vjerojatno biti društvo koje također promiče dobrobit svojih građana. Društvo koje ne prepoznaje i ne unaprjeđuje volonterski doprinos, lišava se priloga koji bi mogao biti učinjen za opće dobro.

Volonterstvo

voloVolonterski rad je kod nas donedavno bio rezerviran za naivce i utopiste. «Bolje džaba ležati nego džaba raditi» bila je česta reakcija na spomen volontiranja. Na sreću pod utjecajem demokratizacije i razvoja civilnog društva volontiranje postaje prihvatljiva i poželjna aktivnost. Vrijeme promjena u kojem živimo traži od nas inicijativu, poduzetnost, specifične vještine ali i humanost, povjerenje, solidarnost i spremnost na davanje. Samo na taj način povećavamo društveni kapital koji omogućava građanima da lakše riješe sve probleme i pokrenu napredak zajednice.
Darivati možemo novac ili neka druga materijalna dobra te time pomoći pojedincima u nevolji ili organizacijama i koje rade za opće dobro.
Drugi način da pomognemo našoj zajednici je darivanje našeg vremena, znanja i vještina koje nazivamo volonterstvom.
Izvor: Mojposao.net

Volontiranje u EU

Studija o volontiranju u Europskoj uniji
Ovaj sažetak sadrži glavne zaključke studije o volonterstvu u EU koju je za Izvršnu agenciju za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA) proveo GHK, a vodila Opća uprava za obrazovanje i kulturu (DG EAC) Europske komisije. Cilj studije bio je pomoći Komisiji sagledati načine na koje se volonterski sektor može još više unaprijediti na razini EU-a, te stupanj do kojega volontiranje može pomoći EU u postizanju općih strateških ciljeva zadanih, na primjer, u Programu socijalne uključenosti i Lisabonskom sporazumu.
Važnost volonterstva odavno je priznata u EU. Međutim, u EU ne postoji sustavan i strukturirani pristup volonterstvu. Osim toga, niti jedno istraživanje nije nikada obuhvatilo cijeli spektar volonterstva i volonterstva u sportu u svih dvadeset i sedam zemalja članica.

Procjena stanja razvoja organizacija civilnog društva u RH

Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva provela je istraživanje na temu: Procjena stanja razvoja organizacija civilnog društva u Republici Hrvatskoj za 2009. godinu.

Izvještaj istraživanja

Što ja kao volonter dobivam?

Nitko ne radi nešto za ništa!

Možda vam se ova tvrdnja čini previše oštrom i u suprotnosti s idejom volontiranja, ali budite sigurni- istinita je. Ono što volonter očekuje zauzvrat nije materijalna korist, niti formalni status.

Ukoliko je u program volontiranja uključen i materijalni doprinos, to ne smije i ne može biti plaća za obavljen posao. Materijalni doprinos služi da se nadoknade troškovi volontiranja (putni trošak, potrebni pribor, materijal, laki obrok). Na Vama je da odlučite želite li osim svog vremena i znanja, darovati i vrijednost troškova koji nastaju Vašim volontiranjem. Ako ste se za to odlučili, postali ste i donator organizacije u kojoj volontirate.

Volonteru treba prilika da ostvari svoje snove, da pridonese promjenama na bolje, da se izrazi i bude prihvaćen. Nagrade za takve motive su poštovanje, podrška, otvorenost i mogućnost utjecaja.

 

Etički kodeks volontera

Nacionalni odbor za razvoj volonterstva temeljem članka 23. Zakona o volonterstvu, Nacionalni odbor za razvoj volonterstva na 5. sjednici održanoj 5. svibnja 2008. godine donio je Etički kodeks volontera

Razlozi volontiranja

Možda je definicija volontera koju spominje Europska povelja prevelika i preodgovorna, pa se s njom ne možete poistovjetiti. Vi biste možda i željeli nešto napraviti, ali ne mijenjati društvo oko sebe ili cijeli svijet.

Ne brinite, ljudi volontiraju iz različitih razloga, od kojih su neki…

Volontiranje ublažava posljedice nezaposlenosti

U Hrvatskoj volontira samo 5% građana, prema istraživanju Nacionalne zaklade, dok je Institut Ivo Pilar došao do nešto optimističnije brojke od 10,7 posto. No, niti autori prijedloga Zakona o volonterstvu ne raspolažu čak niti okvirnom brojkom kolika je stvarna brojka volontera u Hrvatskoj. Većina građana se na volonterski angažman odvaži samo par puta godišnje, što je u odnosu s 3,5 sati tjedno koje američki tinejdžer provede u volontiranju – poražavajuće malo.

Europska povelja o volonterizmu (1998.)

Određuje volonterski rad kao:
  • djelatnost u interesu ljudi
  • djelatnost koja nije motivirana financijskim interesom
  • djelatnost koja se odvija na lokalnoj ili nacionalnoj razini
  • djelatnost koja je dragovoljna
  • djelatnost koja je miroljubiva
  • djelatnost koja je utemeljena na osobnoj motivaciji
  • i slobodi izbora
  • djelatnost koja potiče aktivnu građansku ulogu
  • na dobrobit zajednice
  • djelatnost koja potiče razvoj ljudskih potencijala
  • djelatnost koja poboljšava kvalitetu življenja
  • na načelima solidarnosti
  • traganje za predodžbama društva nesigurne budućnosti
  • poticaj iskorištavanju poduzetničkih prigoda
  • osnova razvoja partnerskih odnosa između
  • aktera sistema blagostanja
  • poticaj samoorganiziranja ljudi pri rješavanju problema

Volontiranje- da ili ne

Bilo da volontirate iz humanitarnih razloga i time doprinosite životu zajednice ili zato što smatrate da je i to bolje nego sjediti kod kuće i čekati pravi (plaćeni) posao, volonterstvo je za svaku pohvalu.

Što je civilno društvo?

Izraz “civilno društvo” odnosi se na područje “volonterskih” organizacija i formalnih i neformalnih mreža unutar kojih se pojedinci i grupe uključuju u buđenje savjesti određenog društva.Aktivnosti ovog sektora, koji se još naziva “treći” ili neprofitni, razlikuju se od javnih aktivnosti države po tome što su one dobrovoljne i mogu biti orijentirane na zadovoljavanje potrebe određene grupe ljudi, dok država ima obvezu brinuti o društvu u cjelini i svim njegovim segmentima.One se razlikuju od tržišnih po tome što su orjentirane na stvaranje zajedničkog javnog dobra, a ne na stvaranje profita.U demokratskom društvu, civilni sektor osigurava ravnotežu između države (uprave) i privrede (tržišta).

Međunarodni dan volontera

Generalna skupština UN-a 1985. godine, proglasila je 05.12. Međunarodnim danom volontera. Od tada se diljem svijeta svake godine organizira niz manifestacija u koje se uključuju organizacije i volonteri s ciljem javne proslave zajedničkih doprinosa za unaprđenje kvalitete života u zajednicama na svim kontinentima.

Volontiranjem do boljeg društva

neobavezno_10397_mO tome koliko je danas volontiranje važno možda govori i činjenica da je Europska komisija proglasila 2011. Europskom godinom volontiranja.

Iako volonterstvo u Hrvatskoj još uvijek nije posve uvriježena djelatnost, zadnjih desetak godina razvojem civilnog društva i volonterstvo je krenulo uzbrdo. Put razvoja nerijetko je brdovit zbog problema koji se savladavaju. Pa tako volonterske organizacije često moraju imati bačve pune strpljenja u dogovorima s lokalnim zajednicama prilikom ostvarivanja projekata ili dobivanja zadovoljavajućeg prostora. Nekada se gubi mnogo vremena i živaca, ali rezultati uvijek uslijede prije ili kasnije, pa bi se moglo reći da entuzijazam savladava sve teškoće.

Volonterstvo u Republici Hrvatskoj

Društveni i povijesni kontekst volonterstva

Volonterstvo u Republici Hrvatskoj ima dugu tradiciju, koja se može povezati s konceptom solidarnosti, iako je ono tijekom prijašnjih razdoblja bilo primjenjivano na načine koji su različiti u odnosu na današnje tumačenje volonterstva. Mnoga politička i društvena previranja u regiji, koja su sa sobom donijela niz nestabilnosti u svakodnevnom djelovanju lokalnog stanovništva utjecale su posljedično na visoku razinu ovisnosti o različitim oblicima pomoći, koja se davala/zaprimala kroz humanitarne i volonterske aktivnosti. Službena definicija - Volonterstvo u Republici Hrvatskoj je definirano Zakonom o volonterstvu. Volontiranjem se, u smislu ovoga Zakona, smatra dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, znanja i vještina kojima se obavljaju usluge ili aktivnosti za dobrobit druge osobe ili za opću dobrobit, a obavljaju ih osobe na način predviđen ovim Zakonom, bez postojanja uvjeta isplate novčane nagrade ili potraživanja druge imovinske koristi za obavljeno volontiranje ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Poslovni sektor i volonterski rad

DoniranaPitanje društvene odgovornosti poslovnog sektora postalo je ključno pitanje održivog razvoja o kojem se danas tako puno govori.
 
U posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj raste broj kompanija koje razvijaju svoje programe pomoći zajednici. Svjedoci smo tako natječaja za dodjelu financijskih sredstava projektima u zajednici koje raspisuju INA, Zagrebačka Banka, NEXE grupa, Raiffeisen banka, i drugi. Ovakvi napori su od velike važnosti za razvoj građanskog aktivizma i rješavanje problema u zajednici.

Literatura o volonterstvu

Bagić, A. (2006). Mobilizacija i razvoj zajednice, U: M.Škrabalo, N.MIošić-Lisjak i J.Papa (ur.), Kada su volonteri volonterke? (str.115-142), Zagreb: MAP savjetovanje d.o.o.

Ćulum, B. (2005). A zašto uopće “mjeriti” volonterski rad? U civilnodruštvo.hr,
2(2):6-7

Forčić, G.Ćulum, B., Šehić Relić, l., (2007), "Kako ih pronaći? Kako ih zadržati?, Udruga za razvoj civilnog društva SMART.

Forčić, G. (2007) Volonterstvo i razvoj zajednice - sudjelovanje građana u inicijativama u zajednici, Rijeka, Udruga za razvoj civilnog društva SMART

Volonterski rad...

.....je neplaćeni, slobodno izabran rad koji se obavlja u okviru organiziranih okolnosti, u korist drugih i/ili društva, a osobe koje ga obavljaju ne ovise o njima za vlastito uzdržavanje”(definicija nizozemske vlade)

U svijetu je volonterski rad važan čimbenik na gotovo svim razinama življenja - od svakodnevice do promoviranja društveno važnih pozitivnih promjena. Također, rad volontera je izuzetno priznat, vrednovan i tražen, te je vrlo značajna i gotovo obavezna preporuka za daljnje školovanje i zapošljavanje.

voloradPuno je razloga zašto netko želi volontirati. Najvažniji dolazi iz čovjeka. Nagrade koje dobivamo volontirajući nije novac, već zadovoljavanje istinske ljudske potrebe za osjećajem korisnosti. Volonteri su ljudi koje pokreću različiti motivi. Zajedničko im je da rade sa zadovoljstvom vjerujući u misiju koju ispunjavaju. Za sebe, dobiju priliku naučiti nešto novo te pritom upoznaju nove ljude, surađuju s osobama koje dijele slične interese i uvjerenja, učine svoju zajednicu ugodnijom za život, kreativno provedu slobodno vrijeme, razbiju monotoniju svakodnevnice, isprobaju svoje sposobnosti. Većini volontera za rad ne trebaju posebne vještine. Dovoljni su pozitivan stav, volja za učenjem, malo kreativnosti i mrvica fleksibilnosti.

Razvoj civilnog društva kod nas je rezultirao povećanim brojem udruga koje raznovrsnim programima i aktivnostima pomažu u rješavanju mnogih društvenih probleme. Većina udruga počiva na volonterskom radu. Nažalost, još uvijek je nedovoljno razvijena svijest o korisnosti volonterskog rada u zdravstvenim, socijalnim i obrazovnim ustanovama. Ipak s razvojem civilnog društva raste i svijest o potrebi uključivanja većeg broja volontera pa će u budućnosti i vrata većine ovakvih institucija biti otvorena.

Izvor:Mojposao.net

Popis istraživanja o volonterstvu

Popis istraživanja o volonterstvu u Republici Hrvatskoj


Od 90-ih godina u Republici Hrvatskoj su provedena su slijedeća istraživanja koja su bila ciljano fokusirana na volonterstvo i volonterski rad:

“ISTRAŽIVANJE UKLJUČENOSTI GRAĐANA U CIVILNE INICIJATIVE U ZAJEDNICI KROZ VOLONTERSKI RAD” SMART, 2001.

Povodom Međunarodne godine volontera (MGV) Udruga za razvoj civilnog društva SMART provela je "Istraživanje uključenosti građana u civilne inicijative u zajednici i kroz volonterski rad" u Primorsko-goranskoj županiji, jedino takove vrste istraživanje provedeno na području Republike Hrvatske. Istraživanje je pokazalo da postoji načelno pozitivan osobni stav stanovništva prema volontiranju, no istovremeno ispitanici smatraju da njihovo okruženje ima negativan stav. Nadalje, pozitivan stav prema volontiranju ima ozbiljnih problema u aktualizaciji samog čina volontiranja. Građani ne volontiraju zbog teške materijalne situacije, krize vrijednosti, nedovoljne informiranosti.